Remedia je neovisni projekt za provjeru činjenica, razotkrivanje dezinformacija i razumijevanje informacija koje svakodnevno čitamo na internetu.

Remedia

Ne, nema prognoze da će El Niño ubiti 450.000 ljudi.
Brojka od oko 451.000 dodatnih smrti dolazi iz modelirane procjene Climate Impact Laba o mogućim smrtima povezanima s povećanom vrućinom tijekom aktualnog El Niña.
Istraživači su koristili povijesne podatke o odnosu između temperature i smrtnosti u više od 24.000 regija te ih kombinirali s prognozama budućih temperatura. Rezultat je procjena mogućeg povećanja smrtnosti u odnosu na ono što bi se očekivalo pri uobičajenim temperaturnim uvjetima.
To je važna razlika. 451.000 nije broj ljudi za koje se zna da će umrijeti, niti je riječ o preciznoj prognozi budućih žrtava. To je rezultat klimatskog i epidemiološkog modela koji ovisi o pretpostavkama o budućim temperaturama i odnosu između vrućine i smrtnosti.
Dodatno, procjena se odnosi prvenstveno na smrti povezane s vrućinom. Ne znači da će toliko ljudi izravno umrijeti „od El Niña“, niti predstavlja zbroj svih mogućih posljedica poput poplava, požara ili suša.
Istodobno, sam fenomen nije izmišljen. Ovogodišnji El Niño doista se razvija kao vrlo snažan događaj, a meteorološke institucije očekuju njegovo daljnje jačanje tijekom jeseni i zime.
Procjenu od 450.000 smrti zato ne treba jednostavno odbaciti, ali je jednako pogrešno pretvoriti je u sigurnu prognozu katastrofe. Riječ je o ozbiljnoj procjeni rizika, a ne o unaprijed poznatom broju žrtava.&nbsp;

Ne, El Niño neće ubiti 450.000 ljudi

Astronomi su detektirali radio-zračenje koje dolazi s egzoplaneta Beta Pictoris b, udaljenog oko 63 svjetlosne godine od Zemlje. Promatranja su provedena radioteleskopom MeerKAT u Južnoj Africi, a istraživači su uspjeli povezati radio-emisiju izravno s planetom, a ne samo sa zvijezdom oko koje kruži.
<h3>Što signal znači?</h3>
Prema istraživačima, najvjerojatnije je riječ o prirodnom radio-zračenju povezanom s magnetskim poljem planeta i njegovom atmosferom. Proces je usporediv s polarnom svjetlošću na Zemlji: nabijene čestice u interakciji s magnetskim poljem mogu stvarati elektromagnetsko zračenje, uključujući radio-valove.
<h3>Zašto je otkriće važno?</h3>
Radio-promatranja mogla bi astronomima omogućiti proučavanje magnetskih polja egzoplaneta, koja je inače vrlo teško izravno otkriti. Magnetsko polje može utjecati na interakciju planeta sa zvjezdanim vjetrom i pomoći u očuvanju njegove atmosfere.
<h3>Nema dokaza o izvanzemaljskoj poruci</h3>
Iako se u nekim naslovima govori o „signalu s drugog planeta“, nema dokaza da je riječ o umjetno proizvedenom signalu ili pokušaju komunikacije. Detektirano je prirodno radio-zračenje planeta.
<h3>Zaključak</h3>
Ovo nije dokaz života ili inteligencije izvan Zemlje. Riječ je o važnom astronomskom opažanju koje pokazuje da radio-teleskopi mogu detektirati i proučavati svojstva pojedinačnih egzoplaneta udaljenih desecima svjetlosnih godina.&lt;/p&gt;&nbsp;

Astronomi detektirali radio-signal s egzoplaneta udaljenog 63 svjetlosne godine

Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno je osudio Sonju Hranjec na 12 godina i šest mjeseci zatvora zbog ubojstva Vedrana Gračana u prostorijama Autonomnog kulturnog centra Medika u Zagrebu 27. srpnja 2025. Izrečena joj je i mjera zaštitnog nadzora u trajanju od tri godine nakon izvršenja kazne, a istražni zatvor joj je produljen.
Prema obrazloženju presude, sudsko vijeće utvrdilo je da je Hranjec Gračanu nanijela više ubodnih i reznih ozljeda nožem, od kojih je prva bila smrtonosna. Hranjec je neposredno nakon događaja sama pozvala policiju i rekla da je ubola Gračana. Tijekom postupka tvrdila je da ju je Gračan napao i pokušao silovati te da se branila, no sud takvu obranu nije prihvatio. Sudac Mladen Žeravica naveo je da za tvrdnje o napadu nisu pronađeni odgovarajući tragovi na tijelima ili odjeći.
Slučaju su prethodile dugotrajne nesuglasice između Hranjec i Gračana povezane s korištenjem prostora Medike, uz međusobne optužbe i prijave. Na dan ubojstva Gračan je prethodno pozvao policiju zbog razbijenog stakla. Policija je nakon intervencije napustila prostor, a sedam minuta kasnije Hranjec je ponovno pozvala policiju i prijavila da je ubola Gračana.
Sudac je tijekom izricanja presude okolnosti slučaja opisao kao neobične te istaknuo da je sukob oko prostora koji nije bio u vlasništvu nijednog od njih završio smrtnim ishodom. Presuda nije pravomoćna i Hranjec ima pravo žalbe.

Sonja Hranjec nepravomoćno osuđena na 12 i pol godina zatvora zbog ubojstva Vedrana Gračana

Josipa Pleslić, bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica, priznala je krivnju u predmetu poznatom kao afera 'Sport i glazba' nakon ljeta pregovora s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). Županijski sud u Zagrebu prihvatio je sporazum i dosudio joj je godinu i osam mjeseci bezuvjetnog zatvora te novčanu kaznu od 130 tisuća eura.
Što je dokazano: Pleslić je priznala krivnju za:
<ul>
 <li>pogodovanje pri dodjeli poljoprivrednih potpora i zemljišta određenim poduzetnicima</li>
 <li>namještanje državnih stručnih ispita i zapošljavanja u javnim institucijama</li>
 <li>nezakonito zapošljavanje osoba s kojima je bila povezana, uključujući vlastitu sestru</li>
 <li>sređivanje bespovratnih potpora putem veza u ministarstvima</li>
</ul>
Novčane obveze: Od 130 tisuća eura kazne, Pleslić je već uplatila 30 tisuća. Dodatnih 35 tisuća mora platiti u roku od 15 dana, a preostali iznos tijekom iduće godine.
Krivnju je priznala i Ružica Njavro, bivša savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, osuđena na godinu i pol djelomično uvjetne kazne (šest mjeseci bezuvjetno) i 40 tisuća eura kazne.
Njezin odvjetnik Ivan Gržić opisao je odluku kao ''vrlo tešku, odgovornu i hrabru'', objašnjavajući da je sporazum izbjegao ''dugotrajnost i neizvjesnost postupka''. U istom predmetu nagodilo se do sada 17 od 27 okrivljenih.

Josipa Pleslić priznala krivnju i osuđena na godinu i osam mjeseci zatvora

Od utorka 22. rujna nove su cijene goriva: benzin 1,74 eura (povećanje 0,01 €), dizel 1,91 eura (povećanje 0,06 €) i plavi dizel 1,50 eura (povećanje 0,10 €) po litri. UNP je skuplji za 3-4 centa po kilogramu.
Ovo su stvarni skokovi cijena koji će utjecati na vlasnike automobila i vozače. No važan je kontekst: bez Vladinih intervencija cijene bi bile značajno veće. Prema izračunu koji je objavila Vlada, dizel bi bez mjera stajao 2,26 eura (35 centi više nego sada), a benzin 1,95 eura (21 cent više).
Kako ublažava udarac? Vlada je uz suglasnost Europske komisije dodatno snizila trošarinu na dizel za 0,03 eura po litri – time je trošarina 0,10 eura po litri ispod EU minimuma. Premije energetskih subjekata ostaju ograničene i nepromijenjene kao u prethodnom tjednu.
Nove cijene vrijede sedam dana, a Vlada će ih ponovno preispitati u ponedjeljak. Mjere pokazuju da je razlika između slobodnog tržišta i regulacije znatan – ali nije zajamčeno da će se ova razina održati ako se globalne cijene nafte nastave mijenjati.

Cijene goriva rastu, ali Vlada ih drži ispod tržišne razine

Sindikati Holdinga i ZET-a najavili su štrajk za 28. rujna nakon što je 10. rujna prekinut postupak mirenja. No, to ne znači da će Zagreb tog dana nužno ostati bez javnog prijevoza i komunalnih usluga. I sindikati i uprave dviju tvrtki naglašavaju da su pregovori i dalje mogući.Sindikati traže povećanje osnovice, indeksaciju plaća prema troškovima života te promjene koeficijenata i drugih materijalnih prava.&nbsp;
Prema njihovim navodima, u mirenju je ponuđeno povećanje osnovice od 4,5 posto, što bi značilo približno 15 do 40 eura veće plaće. Sindikati su ranije tražili povećanje osnovice od 19 posto.Uprave Holdinga i ZET-a navode da su ponudile širi paket koji uključuje povećanje osnovice i buduću indeksaciju.&nbsp;
Tvrde da bi sindikalni zahtjevi predstavljali znatan dodatni trošak i mogli smanjiti prostor za investicije, dok sindikati smatraju da ponuđeno povećanje nije dovoljno.Važno je i da eventualni štrajk ne znači nužno potpuni prestanak svih usluga. Prema navodima uprave, određeni radnici moraju nastaviti obavljati zakonom propisane nužne poslove, među kojima su održavanje semafora, dio odvoza otpada te određene usluge prijevoza, uključujući školski prijevoz i prijevoz osoba s invaliditetom.&nbsp;
Koliki bi opseg usluga stvarno bio dostupan ovisilo bi o konačnim pravilima i dogovoru o poslovima koji se moraju obavljati tijekom štrajka.Zato zasad nema razloga unaprijed govoriti o potpunom 'paraliziranju Zagreba'. Postoji najavljen štrajk i stvaran spor oko plaća i uvjeta rada, ali do 28. rujna još postoji prostor za nastavak pregovora i eventualni dogovor.

Štrajk Holdinga i ZET-a najavljen za 28. rujna, ali pregovori još nisu završeni

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su rezultate analiza vode iz 43 privatna objekta (bunara, cisterna i izvora) na području Gospića. Analize su pokazale da je u dva bunara postavljena nizvodno od ilegalnog odlagališta pronađena povećana koncentracija PFAS spojeva – kemikalija poznatih kao "vječne" jer se ne razgrađuju prirodno.
Ključne činjenice:
<ul>
 <li>U jednom bunaru izmjerena je koncentracija od 0,3018 µg/L – trostruko viša od dozvoljene granice od 0,1 µg/L</li>
 <li>U drugom bunaru je vrijednost 0,0265 µg/L, što je unutar dozvoljenih okvira</li>
 <li>Oba vlasnika bunara već koriste javni vodovod za piće i ne koriste vodu iz bunara</li>
 <li>PFAS spojevi nisu pronađeni u ostalim 41 uzorku diljem županije</li>
</ul>
Zašto nema razloga za veću zabrinutost: Onečišćenje je strogo locizirano i ograničeno na neposrednu blizinu odlagališta. Sva redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju da je voda iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije, kao i na otocima Pagu i Rabu, potpuno zdravstveno ispravna. Privatni bunari ionako nisu dio državnog sustava nadzora – vlasnici su odgovorni za njihovo održavanje i redovnu provjeru ispravnosti vode.
State će nastaviti s praćenjem situacije.

PFAS spojevi pronađeni u dva privatna bunara u Lici – voda iz javnog vodovoda je sigurna

Cijena dizelskog goriva u Hrvatskoj raste prema razinama koje su blizu povijesnih vrhunaca. Prema dostupnim informacijama, dizel bi trebao porasti sa 1,85 na 1,96 eura po litri, što za vozače i poslovne korisnike predstavlja značajan trošak.
Ova poskupljenja stvarno pogađaju određene sektore. Prijevoznici, čija je profitna marža tradicionalno niska (oko 5 posto), najčešće prelaze povećane troškove na cijene usluga, što se na kraju odražava na finalne proizvode. Poljoprivrednici koji koriste plavi dizel također suočavaju se sa stvarnim povećanjem operativnih troškova po hektaru.
Važan kontekst: Cijena nafte i derivata nisu pod izravnom lokalnom kontrolom – one se kreću prema globalnom tržištu i geopolitičkim faktorima. Hrvatsku, kao manjeg potrošača, ova fluktuacija dosežu kao dio svjetskog trenda, a nije to specifično samo hrvatskog problema.
Iako situacija zahtijeva pozornost – posebno za sektore ovisne o dizelskom gorivu – važno je zadržati perspektivu. Poskupljenja su ozbiljna, ali sektori tu imaju mogućnosti prilagodbe kroz prelazak troškova ili optimizaciju. Ovo nije neslužbeni podatak ni nagađanje – radi se o konkretnim tržišnim kretnjima koja se trebaju slijediti, ali bez dramatizacije.

Brief reports